Jugoslav Vuk Tepić (Banjaluka): Umjetnost i mitologija. Kratak prikaz Šelingove filozofije
(Ovim sažetim prikazom mitološke faze u Schellingovom mišljenju Mr. Jugoslava Vuka Tepića Filozofija.net započinje publiciranje niza znanstveno-filozofskih radova mlađe generacije bosanskohercegovačkih filozofa kojima se ovaj portal ujedno i zahvaljuje na ustupljenim radovima. Ćiriličnu verziju ovog teksta naći ćete ovdje.)
Zagrebački izdavač "ALINEA" i filozofija.net publicirali su koncem prošle godine drugu knjigu u ediciji "biblioteka austriana". Riječ je o u Austriji izuzetno poznatom djelu bečkog filozofa Rudolfa Burgera "Mala povijest prošlosti", a u izbor je uvršteno i šest eseja što ih je Burger publicirao u posljednjih nekoliko godina.
Iz recenzije:
"Austrijski filozof i fizičar Rudolf Burger (1938.) poznat je po kritičkim i provokativnim intervencijama u rasprave znanstvene zajednice. I ovo se djelo bavi najvažnijim mogućim predmetima: možemo li učiti iz povijesti te da li to učenje afirmira zaborav na zločine ili stalno podsjećanje na njih. Eseji se uz to bave izvanredno aktualnim pitanjima europskog identiteta, reteologizacije politike, mogućnostima širenja demokracije...
Provokativni element u pisanju Rudolfa Burgera je njegov stav da europska recepcija povijesnih zbivanja počiva na selektivnosti, na isključivu oblikovanju nacističkih zločina u paradigmu onoga što se nikad ne smije zaboraviti. Djelo Rudolfa Burgera u tom smislu možemo usporediti s radovima Petera Sloterdijka koji također polazi od toga da su nas filozofijska djela prije svega dužna suočiti s konzekvencijama nekih naših neupitnih stavova i temama koje radije izbjegavamo. prof. dr. sc. Nadežda Čačinovič
Zagreb, maj/svibanj 2007. - Filozofijski portal Filozofija.org odnedavno nudi „servis“ koji našem filozofijskom medijskom prostoru već davno nedstaje: naime obiman i nadasve kvalitetan filozofijski rječnik čija će preglednost zacijelo biti od koristi onima koji pod filozofijskim rječnikom podrazumijevaju konciznu informaciju o traženom pojmu.
Iz pouzdanih izvora saznajemo pak i o izvjesnim pripremama za leksikon filozofa...
Čestitke Filozofiji.org na ovom uspjelom projektu.
Ostajući vjerna konceptu kontinuirane ponude aktualnih tekstova FILOZOFIJA.NET ovaj put nudi dva poglavlja(u pdf-formatu) iz knjige Petera Strassera "Bog svih ljudi" koju je ovaj filozofijski portal kao suizdavač publicirao u suradnji sa izdavačkom kućom ALINEA iz Zagreba. Sva prava pridržana.
Početkom aprila je u izdanju bečkog nakladnika Kant Turia Verlag publicirana knjiga Dr. Samira Osmančevića „Oswald Spengler und das Ende der Geschichte“. Riječ je o djelu koje pokušava korigirati stereotipiziran pristup djelu velikog njemačkog filozofa povijesti te se osim često pogrešno interpretiranog Spenglerovog odnosa prema nacionalsocijalizmu bavi i manje poznatim dijelom Spenglerovog opusa, ali i zlouporabama Spenglerovih intencija, osobito primjetnih u američkoj sociologiji i filozofiji historije.
Filozofijski portal FILOZOFIJA.NET i zagrebački izdavač Alinea objavili su početkom februara 2007. godine knjigu suvremenog austrijskog filozofa Petera Strassera Bog svih ljudi. Knjiga koja u podnaslovu poziva na filozofijsko prekoračenje granica uzbudljiva je potraga za fizikalnim, moralnim i ontološkim mogućnostima mišljenja jednog božanskog bića čije bi postojanje dokinulo razloge interkulturalnih i interkonfesionalnih sukoba. Iako ne sugerira eksplicitan motivacijski izvor u zbivanjima koja su Balkan uzdrmavala devedesetih godina prošlog stoljeća, jasno je da su ona pridonijela rađanju pitanja o mogućnosti Boga svih ljudi.
Bog svih ljudi je prva knjiga u ediciji biblioteka austriana čiji je urednik Dr. Samir Osmančević.
Ovo uzbudljivo filozofijsko štivo moguće je naručiti direktno kod izdavača (www.alinea.hr ili na mail
) te u internet knjižarama www.libar.at i Superknjižara .
Pitanja možemo li učiti iz historije i da li je za budućnost društva, nacije ili kulturnog kruga propulzivnije stalno podsjećanje na ono što se dešavalo esencijalno je za mentalni i povijesni wellnes balkanskog poluotoka. Osobito stoga jer on do sada nije prepoznavao finu razliku između mirovnog ugovora i borbene parole.
Tekst prenosimo iz januarskog broja akademskog časopisa Katedra iz Maribora.
Tekst do sada publiciran samo na slovenačkom, u broju 6 akademskog časopisa Katedra (Maribor). Zahvaljujemo se uredniku Damiru Mlakaru na dopuštenju da ga publiciramo i na Filozofiji.net.
70 godina od smrti njemačkog filozofa kulture i povijesti Oswalda Spenglera (1880-1936). Tekst je prvobitno publiciran u mariborskom akademskom časopisu Katedra .
Adornova nagrada filozofu Albrechtu Wellmeru (7.2006)
Adornovu nagradu (50.000 €) koju dodjeljuje grad Frankfurt ove godine dobio je filozof Albrecht Wellmer. Wellmer (1933) je bio Adornov učenik, nešto docnije asistent Jürgena Habermasa.
Nova Filozofija.net (7.2006)
Želimo li u jednu riječ sažeti novi koncept Filozofije.net, onda je to zasigurno – minimalizam. U poplavi novih stranica koje manjak sadržaja nadomještaju zahtjevnim grafičkim trikovima, flashovima i ostalim, gotovo je nemoguće doprijeti do onoga zbog čeg se jedna filozofijska stranica zapravo posjećuje. Otud, dakle, ova jednostavnost, otud manjak slika i kolaža. Nakon 6 godina postojanja – Filozofija.net aktivna je od 2000. -, nakon mnogih potraga za načinom da se valjano organizira informacija koju treba ponuditi, skončali smo na najjednostavnijem mogućem. Upravo ovim što je pred vama.
Neki segmenti nove Filozofije.net još su u doradi i zato molimo za trun strpljenja. No, ono najvažnije, filozofijski tekstovi i filozofijski resursi su, izuzev veoma kompleksnih linkova grupiranih oko pojedinačnih filozofa, već realizirani. Novi su tekstovi već u pripremi i vrlo brzo će biti publicirani.
Anto Gavrić: NARAV I ZNAČENJE METAFIZIKE KOD PRVIH TOMISTA (Novo: 7.2006)
Jedan od Nietzscheovih predgovora neobjavljenim knjigama...
"Da li je slava odista najslađi zalogaj našeg samoljublja? – Ona je, kao požuda, povezana s najrjeđim ljudima te i u njih s najrjeđim momentima. To su momenti iznenadnih prosvjetljenja u kojima čovjek zapovjedajući svojoj ruci istu ispruža kao da time stvara svijet. Crpeći iz sebe svjetlo i isijavajući ga oko sebe. Tada ga prožme usrećujuća izvjesnost da ono što ga je izdiglo u najveću daljinu i udaljilo,..."
Veliki njemački historičar Friedrich Meinecke o djelu Oswala Spenglera.
"Znači li Oswald Spengler događaj ili puku senzaciju u našem duhovnom životu? Da li se u njemu očituju intenzivirana i rafinirana virtuoznost ili genij pronalazača? Ili je, govoreći njegovim vlastitim jezikom, to što nam on prezentira djelo krvi i rase, «kozmičkog takta» ili puki literarni učinak, jedan od onih umjetnih misaonih sistema o kojima on sam veli: «Volja za sistem jest volja za ubijanjem živoga»?"
(Ovaj je prilog realiziran u suradnji sa njemačkim filozofijskim portalom www.philosophie.de gdje je odgovor Emmanuela Fayea prvi puta publiciran. Zahvaljujemo se g. Emmanuelu Fayeu te g. Andreasu Spahnu na ljubaznom dopuštenju da na FILOZOFIJI.NET prenesemo dio atmosfere stvorene oko pitanja Heideggerove uloge u formiranju nacionalsocijalističke države. Osobito stoga jer odnos filozofije i nacije te filozofije i povijesti općenito za ex-jugoslavenski teorijski prostor nipošto nije neinteresantan. Naprotiv.)
Filozofija.net ovaj put donosi prvo poglavlje knjige "Geschichtsphilosophie" jednog od najznačajnijih suvremenih filozofa povijesti - Emila Angehrna. Poglavlje analizira unutarnja proturječja i temeljne smjernice razvitka filozofijskog mišljenja historije pokušavajući napipati njegove otvorene rane i potencijalne smjerove razvitka. Filozofija.net se zahvaljuje autoru na dopuštenju da publicira ovo uvodno razmatranje.
Iako se ne može govoriti o eminentno filozofijskom članku, tekst koji je pred vama smatram prilogom demitologiziranju svijesti svih onih kojima jezik ovog prijevoda nije tuđ. Činjenica je da etnički sukobi s konca prošloga stoljeća u bivšoj Jugoslaviji pokazuju - unatoč sveopćem vjerovanju, gotovo samorazumljivoj uvjerenosti da smo neodvojiv dio okcidentalnog habitusa i postmodernog miljea - velike strukturalne sličnosti sa "seoskim kulturama trećega svijeta" o kojima bečki etnolog, antropolog kulture i sociolog Andreas Obrecht ovdje kazuje. Ova je spoznaja bila osnovni motiv za prevođenje ovog nipošto lakog teksta.
Andreasu Obrechtu FILOZOFIJA.NET se zahvaljuje na dopuštenju da publicira ovaj članak.
Kurt Salamun o Popperu, totalitarizmu i fundamentalizmu...
"Koji su to bitni strukturni elementi fundamentalističkih svjetonazora i u čemu se sastoji njihova nepomirljiva proturječnost spram osnovnih pretpostavki Popperovog kritičkog racionalizma..."
Suvremeni austrijski filozof Peter Strasser o ideologijama nakon finis historiae.
"Kršćansko eskatološko išcekivanje postaje povijesnim u onom momentu u kojemu se perfekcija čovječanstva počinje i sama misli historijski. U tom smislu marksizam prezentira posljednju povijesnu eskatologiju. Krećući od prakomunizma, historijski materijalizam opisuje povijest kao dinamiku formi ekonomskog eksploatiranja i na njih nadovezujućih klasnih borbi."
Home 
