KONFERENCIJA O JUGOSLAVENSKOJ PRAXIS-FILOZOFIJI I KORČULANSKOJ LJETNOJ ŠKOLI (1963.-1974.) - MJESTO SJEĆANJA I AKTUALNOSTI
"Praxisi 'Korčulanska ljetna škola' osvijetlili su lice naše zemlje i našega grada Zagreba, ali su kao takvi – da se najblaže izrazim – “stavljeni na margine” naše današnje kulture. A da ovom zgodom navedem samo jedan podatak: članovi redakcijePraxisaobjavili su zajedno 120 (stotinu i dvadeset) knjiga, pa ako ništa drugo, bar četvrtina od toga svojom kvalitetom ulazi u tzv. kulturnu baštinu ove zemlje!" Milan Kangrga
Kako organizatori kažu, u današnjim, postjugoslavenskim prilikama ne postoji sistematično i kontinuirano istraživanje o nasljeđu Praxis-a i Korčulanske ljetne škole. To je zato što se ono ne uklapa u dominantni neoliberalni diskurs suvremenog kapitalizma. No, jednako tako je i suprostavljeno dominantnoj retradicionalizaciji i etnizaciji društava bivše Jugoslavije. Cilj kojemu smjera Rosa-Luxemburg-Stiftung sa održavanjem konferencije jeste historijska rekonstrukcija rasprava unutar Praxis-a i ljetne škole, te pokušaj njihovog konstituiranja kao mjesta sjećanja koje je težilo kritičkoj obnovi marksizma istočnoeuropskog tipa i početnoj, općeeuropskoj suradnji u znaku kritičke teorije i nove ljevice. Naše intencije se odnose i na pitanje, da li su filozofske pretpostavke Praxis-a i tadašnjih debata reprezentirale „treći put“ između kapitalizma i etatističkog socijalizma i u čemu leži aktualnost lijeve društvene kritike za današnjicu.
Konferencija je zajednički projekat regionalnog ureda Rosa-Luxemburg-Stiftunga za jugoistočnu Europu i Kulturforuma Rosa-Luxemburg-Stiftunga, Berlin.
13.-15.listopad/oktobar 2011.
Konferencija se održava u Centru za kulturu grada Korčule, Otok Korčula
Ovogodišnji Festival znanosti u Sinju postaje regionalni događaj kojem će prisustvovati znanstvenici i predavači ne samo iz regiona već i šire. Ova manifestacija se sadržajno neće zaustavljati samo na prirodnim znanostima, već su najavljena predavanja i iz oblasti filozofije, ekonomije i t.d.
Tema ovogodišnjeg Festivala je "SVJETLOST" unutar koje će biti govora o različitim aktuelnim problemima, kao što je CERN, elementarne čestice i sl. Program neće biti usmjeren samo na predavanja, a od aktivnosti su planirane i radionice, tribine, eksperimenti, rasprave o obrazovnom sistemu uopšte, kao i aktivnosti u kojem će glavni akteri biti studenti.
Cilj ove manifestacije je približiti znanost običnim ljudima, edukovati učenike i studente, pokazati ljepotu znanosti kao i približiti studente i naučne zajednice iz regiona jedne drugima.
Vrijeme održavanja: 10. do 15. travnja/aprila 2011. godine
Armin Methadžević (Sarajevo): O nacional-humanizmu
(Sljedeći u nizu tekstova kojim Filozofija.net publicira znanstveno-filozofske radove mlađe generacije bosanskohercegovačkih filozofa dolazi nam od Armina Methadževića. Riječ je o nacionalizmu i humanizmu.)
Ovaj događaj od prvorazrednog internacionalnog značaja, bar kada je filozofija u pitanju, ovoga puta održat će se u Sarajevu. Svi oni koji imaju bilo kakvih nedoumica u vezi sa Hegelovomfilozofijom imat će priliku da ih podijele sa kolegama/koleginicama i poznavaocima ove problematike. Uprkos tome, što je mišljenje malo poštovano, ne propustite priliku da se nađete u centru ovog nepopularnog svijeta.
Za sve one koji ne budu u mogućnosti da isprate ovaj događaj redakcija filozofijskog portala filozofija.net će se potruditi da vam prenese bar dio atmosfere sa kongresa.
Tema kongresa: Hegel i moderna
Mjesto: Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu (Rektorat Univerziteta)
Portal filozofija.org je pokrenula nakladnu djelatnost
Udruga i portal za promicanje filozofije www.filozofija.org koji iza sebe ima značajan broj uspješnih projekata smatra da to nije razlog da se u daljnjoj nadogradnji treba posustati. Na našim stranicama je pisano o nekim postignućima f.org koja su zaista važna kako za one koji se upuštaju u erotične igre sa filozofijom tako i za nefilozofijske putnike na proputovanju.Novi projekat F.org tiče se pokretanja vlastite naklade u kojoj bi trebala biti publicirana djela filozofijskog karaktera ali i onih koja su srodna filozofiji. Prvo djelo koje je publicirano je: "Ilegalne supstancije i protuprirodne vrste. Ontologija tropa i procesa kao narativno-pragmatički wittgensteinovski idealizam", autora. dr.sc. Kristijana Krkača.
O publikaciji se možete informisati, i preuzeti je, preko linka, klikom na postavljenu sličicu desno od teksta.
Ovom prilikom upućujemo iskrene čestitke autoru i f.org na pregnućima nadajući se da će ovaj projekat kao i naredni ostaviti tragove u kulturnom životu našeg čovjeka.
filozofija.net [redakcija]
14. mart/ožujak 2010.
Samir Arnautović (Sarajevo): O inter-nacionalistima
U kritičkom eseju O inter-nacionalistima, na njegovom samom početku, autor kaže da pitanje o inter-nacionalistima nije problem političkog, nego kulturološkog razmatranja. Kritika inter-nacionalista u tom smislu je kritika jedne tendencije određene kulturnom industrijom i nastojanjima koja, u svom polazištu, ne dolaze iz same kulture. Radi se o pokušaju otvaranja rasprave o jednom problemu čija aktualnost zahtijeva u bitnom pravljenje razlike između internacionalizma i inter-nacionalizma, jednako između internacionalista i inter-nacionalista. Inter-nacionalisti su kritičari nacionalizma jer su ovu poziciju otkrili kao dobru funkciju, a ne radi toga jer su smisaono, dakle po vrijednosnim orijentacijama, izvan ovog konteksta. Istovremeno, oni ne žele biti internacionalisti, jer to podrazumijeva da se bude određen nečim kao svojstvenošću, a što istovremeno zahtijeva neprekidno potvrđivanje. Inter-nacionalisti su bez mišljenja i idejnog horizonta.
Dr. Samir Arnautović rođen je u Ljubuškom, BiH. Diplomirao 1989. na Filozofoskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Odsjek za filozofiju i sociologiju. Magistarski rad odbranio 1994. na istom fakultetu iz suvremene filozofije. Doktorat odbranio 1997. godine. Živi i radi u Sarajevu.
U organizaciji ZINK - prvog znanstveno-istraživačkog inkubatora u Bosni i Hercegovini izašao je novi broj časopisa SOPHOS. Časopis je pokrenut sa namjerom da okupi i afirmiše mlade istraživače.
Časopis mladih istraživača/A Young Researchers Journal je indeksiran u bazi INDEX COPERNICUS INTERNATIONAL, a ne izostaje ni međunarodna podrška ovom projektu.
Sophos: Časopis mladih istraživača Filozofski fakultet u Sarajevu ZINK – znanstveno-istraživački inkubator 71000 Sarajevo, BiH, Franje Račkog 1
Treći naslov u ediciji "biblioteka austriana" knjiga je suvremenog austrijskog filozofa Konrada Paula Liessmana "Budućnost dolazi!" kombinirana i dopunjena nizom veoma aktualnih eseja što ih je za ovo izdanje odabrao sam autor. S obzirom da je Filozofija.net suzidavač u ovom obimnom projektu s ciljem prezentiranja aktualnih duhovnih i filozofijskih kretanja u Austriji, posjetitelji Filozofije.net imaju ekskluzivnu priliku da uživaju u Liessmannovom eseju o Nietzscheu pod naslovom "Volja za prividom. O istini i laži".
Zagrebački izdavač "ALINEA" i filozofija.net publicirali su koncem prošle godine drugu knjigu u ediciji "biblioteka austriana". Riječ je o u Austriji izuzetno poznatom djelu bečkog filozofa Rudolfa Burgera "Mala povijest prošlosti", a u izbor je uvršteno i šest eseja što ih je Burger publicirao u posljednjih nekoliko godina.
Iz recenzije:
"Austrijski filozof i fizičar Rudolf Burger (1938.) poznat je po kritičkim i provokativnim intervencijama u rasprave znanstvene zajednice. I ovo se djelo bavi najvažnijim mogućim predmetima: možemo li učiti iz povijesti te da li to učenje afirmira zaborav na zločine ili stalno podsjećanje na njih. Eseji se uz to bave izvanredno aktualnim pitanjima europskog identiteta, reteologizacije politike, mogućnostima širenja demokracije...
Provokativni element u pisanju Rudolfa Burgera je njegov stav da europska recepcija povijesnih zbivanja počiva na selektivnosti, na isključivu oblikovanju nacističkih zločina u paradigmu onoga što se nikad ne smije zaboraviti. Djelo Rudolfa Burgera u tom smislu možemo usporediti s radovima Petera Sloterdijka koji također polazi od toga da su nas filozofijska djela prije svega dužna suočiti s konzekvencijama nekih naših neupitnih stavova i temama koje radije izbjegavamo. prof. dr. sc. Nadežda Čačinovič
Zagreb, maj/svibanj 2007. - Filozofijski portal Filozofija.org odnedavno nudi „servis“ koji našem filozofijskom medijskom prostoru već davno nedstaje: naime obiman i nadasve kvalitetan filozofijski rječnik čija će preglednost zacijelo biti od koristi onima koji pod filozofijskim rječnikom podrazumijevaju konciznu informaciju o traženom pojmu.
Iz pouzdanih izvora saznajemo pak i o izvjesnim pripremama za leksikon filozofa...
Čestitke Filozofiji.org na ovom uspjelom projektu.
Ostajući vjerna konceptu kontinuirane ponude aktualnih tekstova FILOZOFIJA.NET ovaj put nudi dva poglavlja(u pdf-formatu) iz knjige Petera Strassera "Bog svih ljudi" koju je ovaj filozofijski portal kao suizdavač publicirao u suradnji sa izdavačkom kućom ALINEA iz Zagreba. Sva prava pridržana.
Početkom aprila je u izdanju bečkog nakladnika Kant Turia Verlag publicirana knjiga Dr. Samira Osmančevića „Oswald Spengler und das Ende der Geschichte“. Riječ je o djelu koje pokušava korigirati stereotipiziran pristup djelu velikog njemačkog filozofa povijesti te se osim često pogrešno interpretiranog Spenglerovog odnosa prema nacionalsocijalizmu bavi i manje poznatim dijelom Spenglerovog opusa, ali i zlouporabama Spenglerovih intencija, osobito primjetnih u američkoj sociologiji i filozofiji historije.
Filozofijski portal FILOZOFIJA.NET i zagrebački izdavač Alinea objavili su početkom februara 2007. godine knjigu suvremenog austrijskog filozofa Petera Strassera Bog svih ljudi. Knjiga koja u podnaslovu poziva na filozofijsko prekoračenje granica uzbudljiva je potraga za fizikalnim, moralnim i ontološkim mogućnostima mišljenja jednog božanskog bića čije bi postojanje dokinulo razloge interkulturalnih i interkonfesionalnih sukoba. Iako ne sugerira eksplicitan motivacijski izvor u zbivanjima koja su Balkan uzdrmavala devedesetih godina prošlog stoljeća, jasno je da su ona pridonijela rađanju pitanja o mogućnosti Boga svih ljudi.
Bog svih ljudi je prva knjiga u ediciji biblioteka austriana čiji je urednik Dr. Samir Osmančević.
Ovo uzbudljivo filozofijsko štivo moguće je naručiti direktno kod izdavača (www.alinea.hr ili na mail
) te u internet knjižarama www.libar.at i Superknjižara .
Pitanja možemo li učiti iz historije i da li je za budućnost društva, nacije ili kulturnog kruga propulzivnije stalno podsjećanje na ono što se dešavalo esencijalno je za mentalni i povijesni wellnes balkanskog poluotoka. Osobito stoga jer on do sada nije prepoznavao finu razliku između mirovnog ugovora i borbene parole.
Tekst prenosimo iz januarskog broja akademskog časopisa Katedra iz Maribora.
Tekst do sada publiciran samo na slovenačkom, u broju 6 akademskog časopisa Katedra (Maribor). Zahvaljujemo se uredniku Damiru Mlakaru na dopuštenju da ga publiciramo i na Filozofiji.net.
70 godina od smrti njemačkog filozofa kulture i povijesti Oswalda Spenglera (1880-1936). Tekst je prvobitno publiciran u mariborskom akademskom časopisu Katedra .
Veliki njemački historičar Friedrich Meinecke o djelu Oswala Spenglera.
"Znači li Oswald Spengler događaj ili puku senzaciju u našem duhovnom životu? Da li se u njemu očituju intenzivirana i rafinirana virtuoznost ili genij pronalazača? Ili je, govoreći njegovim vlastitim jezikom, to što nam on prezentira djelo krvi i rase, «kozmičkog takta» ili puki literarni učinak, jedan od onih umjetnih misaonih sistema o kojima on sam veli: «Volja za sistem jest volja za ubijanjem živoga»?"
(Ovaj je prilog realiziran u suradnji sa njemačkim filozofijskim portalom www.philosophie.de gdje je odgovor Emmanuela Fayea prvi puta publiciran. Zahvaljujemo se g. Emmanuelu Fayeu te g. Andreasu Spahnu na ljubaznom dopuštenju da na FILOZOFIJI.NET prenesemo dio atmosfere stvorene oko pitanja Heideggerove uloge u formiranju nacionalsocijalističke države. Osobito stoga jer odnos filozofije i nacije te filozofije i povijesti općenito za ex-jugoslavenski teorijski prostor nipošto nije neinteresantan. Naprotiv.)
Filozofija.net ovaj put donosi prvo poglavlje knjige "Geschichtsphilosophie" jednog od najznačajnijih suvremenih filozofa povijesti - Emila Angehrna. Poglavlje analizira unutarnja proturječja i temeljne smjernice razvitka filozofijskog mišljenja historije pokušavajući napipati njegove otvorene rane i potencijalne smjerove razvitka. Filozofija.net se zahvaljuje autoru na dopuštenju da publicira ovo uvodno razmatranje.
Iako se ne može govoriti o eminentno filozofijskom članku, tekst koji je pred vama smatram prilogom demitologiziranju svijesti svih onih kojima jezik ovog prijevoda nije tuđ. Činjenica je da etnički sukobi s konca prošloga stoljeća u bivšoj Jugoslaviji pokazuju - unatoč sveopćem vjerovanju, gotovo samorazumljivoj uvjerenosti da smo neodvojiv dio okcidentalnog habitusa i postmodernog miljea - velike strukturalne sličnosti sa "seoskim kulturama trećega svijeta" o kojima bečki etnolog, antropolog kulture i sociolog Andreas Obrecht ovdje kazuje. Ova je spoznaja bila osnovni motiv za prevođenje ovog nipošto lakog teksta.
Andreasu Obrechtu FILOZOFIJA.NET se zahvaljuje na dopuštenju da publicira ovaj članak.
Suvremeni austrijski filozof Peter Strasser o ideologijama nakon finis historiae.
"Kršćansko eskatološko išcekivanje postaje povijesnim u onom momentu u kojemu se perfekcija čovječanstva počinje i sama misli historijski. U tom smislu marksizam prezentira posljednju povijesnu eskatologiju. Krećući od prakomunizma, historijski materijalizam opisuje povijest kao dinamiku formi ekonomskog eksploatiranja i na njih nadovezujućih klasnih borbi."
Početna 
