Advertisement
  Početna arrow Vijesti arrow Prva knjiga u ediciji BIBLIOTEKA AUSTRIANA Saturday, 25 November 2017 
Menu
Početna
Vijesti
Članci
Prijevodi
Recenzije
Impressum
Prva knjiga u ediciji BIBLIOTEKA AUSTRIANA PDF Ispis E-mail

Filozofijski portal FILOZOFIJA.NET i zagrebački izdavač Alinea objavili su početkom februara 2007. godine knjigu suvremenog austrijskog filozofa Petera Strassera Bog svih ljudi. Knjiga koja u podnaslovu poziva na filozofijsko prekoračenje granica uzbudljiva je potraga za fizikalnim, moralnim i ontološkim mogućnostima mišljenja jednog božanskog bića čije bi postojanje dokinulo razloge interkulturalnih i interkonfesionalnih sukoba.  Iako ne sugerira eksplicitan motivacijski izvor u zbivanjima koja su Balkan uzdrmavala devedesetih godina prošlog stoljeća, jasno je da su ona pridonijela rađanju pitanja o mogućnosti Boga svih ljudi.

Bog svih ljudi je prva knjiga u ediciji biblioteka austriana čiji je urednik Dr. Samir Osmančević.

Ovo uzbudljivo filozofijsko štivo moguće je naručiti direktno kod izdavača (www.alinea.hr ili na mail ) te u internet knjižarama www.libar.at i Superknjižara .


 Je li religija rat? Je li sukob kultura neizbježan dokle je religijski element aktivan? Takva se pitanja postavljaju kao posljedica fundamentalizma koji se ponovno širi. Otud značaj snaženja tradicije religijskog univerzalizma.Potraga za "Bogom svih ljudi" potraga je za tolerantnim toposom religijske istine na kojemu se ne moraju voditi nikakvi vjerski ratovi - potraga za idejom mira apsolutnog, s one strane mnogih bogova i njihovih zaraćenih idola.
  
 
Iz Recenzija
     
 Strasser mimo svake dogmatske pozicije traži novi pristup religiji, religioznom iskustvu, potrebi dijaloga između vjernika različitih konfesija, a, prije svega, izmađu vjernika i nevjernika.
Prof. dr. sc. Nadežda Čačinovič

Ova knjiga otvara mogućnost postupnog učenja toleranciji i otvorenosti u vjerskim uvjerenjima i životnim formama što je osobito značajno za geopolitički prostor Južne Europe.
Prof. dr. sc. Anton Grabner-Haider

Ono čudno u Strasserovim mislima jest to što ne prestaju biti skeptične. Pretkazanje duhovne budućnosti: nakon zaslijepljenosti imanencijom doći će do ludila transcendencije. Možda će ono zahvatiti i mase. Dobro je onda znati da se sa Strasserom transcendencija umno može promatrati a da ju se jeftino ne destruira.
Die Zeit

Oštra misao, samostalnost i elokvencija čine Strasserovo djelo neizostavnom osnovom kako za religiozne tako i za nereligiozne ljude koji ne žele nastavljati jučerašnje predrasude.
Der Standard
  
 
"Bog svih ljudi" Petera Strassera (Samir Osmančević)
  
  (...) Već u samom prologu Boga svih ljudi, naime, čitamo karakteristično Strasserovo priznanje koje se može proglasiti lajtmotivom onog dijela Strasserova opusa koji zadire u filozofiju religije: "Ja znam da Bog postoji jer mora postojati neki razlog koji se ne iscrpljuje u pukom faktičkom, u fizikalnom, kemijskom, biološkom. Ali problem moje duhovne egzistencije - ako se o nečemu tako velebnom uopće može govoriti - sastoji se u tome što ne znam što znači: Bog jest." Kantijanski ne znati što to znači da Bog jest, a s druge strane anselmovski znati njegovu egzistenciju prostor je koji Strasser - kao autor jednog ranijeg djela koje je naslovio Proigrano prosvjetiteljstvo! - zatiče i ispunjava nizom najrazličitijih motiva, od Hesiodove Teogonije, kaosa i Big Banga do na trenutke ekscesicne ex-nihilo-nihil-fit-kombinatorike, od Hitlera do hrabre Židovke koja se dragovoljno javlja u koncentracijski logor kako bi time "pomogla" Bogu, od Swedenborgova susreta s Bogom koji mu veli "Ne jedi toliko" do Nietzscheova hic et nunc... Dijapazon tih motiva koji ovom djelu doista daju jednu osobenu unutarnju dinamiku samo je djelomice uvjetovan činjenicom da je Bog svih ljudi zapravo zbirka eseja o značenjima: što to znači da je Bog svemoćan, pravedan, zao, da je tvorac svijeta? Tek iz takva jednog značenjskog kaleidoskopa, takoreći implicitno, izrasta unutarnja armatura religijskog univerzalizma opoćenito, kao nus-produkt spomenutog napora da se zna što se misli kad se kaže da Bog jest, napora na koji se odnose "svi problemi filozofije ili i dalje" ili "se na koncu gube u beznačajnim igrarijama, u misaonosportskom larpurlatizmu". Što znači da Bog jest - za Strassera je kao i za Anselma očito pitanje svih pitanja, no za razliku od ovog on se ne želi koristiti metafizičkom atraktivnošću apsurda. Naprotiv, Bog svih ljudi je zapravo kartezijanska potraga za izvjesnošću i pomirenjem, gotovo karamazovljevski pokušaj modernog nevjernika da to što zna da Bog jest dovede do svjetske formule čija evidencija vodi u smiraj. (...)
  
 
 Iz sadržaja
  
 "Bog svih ljudi" Petera Strassera (Samir Osmančević) 
  Fenomenologija iskoraka
  Bogomolja na East Riveru
PROLOG 
  "... a još nisam učinio ono zbog čega sam stvoren."
ELEMENTI ZA RELIGIJSKI UNIVERZALIZAM 
I. Ideja religijskog univerzalizma 
  1. Skeptična religioznost
  2. Protuuniverzalistička tradicija
  3. Paradigme teologije
  4. Teologija "prirodnog svjetla"
  5. S one strane straha i drhtanja
  6. Budućnost religioznog osjećaja
II. Savršenost 
  1. Bezuvjetnost
  2. Nužnost
  3. Božje stajalište
  4. Ljudski aspekt
III. Dobar i loš početak 
  1. Kaos, praznina, slučajnost
  2. Načelo nepretkazivosti
  3. Igra slobode, ritualizam
IV. Idealizam 
  1. Stvaranje svijeta
  2. Svijest i bezvremeno
  3. Vrijednosne činjenice
V. Logika apsolutnog 
  1. Dvije strane cijeloga
  2. Komplementarnost kao načelo
  3. Minimalna asimetrija u Božjoj biti
VI. Postanak apsolutnog 
  1. Tijek vremena i vječnost
  2. Osadašnjenje
VII. Trpeći Bog 
  1. Bog pod našom kalotom
  2. "Žrtva koja gori cijelu noć"
  3. Slučaj Hansa Jonasa
PONORI I KRATKI SPOJEVI 
VIII. Prosvjetitelj i vidovnjak 
  1. Prosvjetitelj kao psihijatar
  2. Uskraćivanje konteksta
  3. Pasije više gluposti
  4. Vjernik hvalisavac
IX. Spasenje ovdje i sada! 
  1. Transcendencija imanencije
  2. Nadčovjekovo "Ah"
  3. Slučaj Ahil
X. Vječni neprijatelj 
  1. Bezdan doziva bezdan
  2. Etički, transhumani, inhumani Bog
  3. 12. ožujka 2000.
EPILOG 
  "... al' tamo, tamo ću gledati/slatki mir, miran spokoj." 
  
  O autoru
  
 Peter Strasser je suvremeni austrijski filozof (rođen 1950.), profesor filozofije i filozofije prava na Sveučilištu u Grazu. Širem je čitateljstvu njemačkoga govornog područja postao poznat knjigom Eskatološki žurnal (Journal der letzten Dinge), koja je u izdanju nemačkog Suhrkampa doživjela dva izdanja. Dosad je objavio 14 monografija:
Wirklichkeitskonstruktion und Rationalität. Ein Versuch über den Relativismus (1980.)
Verbrechermenschen. Zur kriminalwissenschaft lichen Erzeugung des Bösen (1984.)
Die verspielte Aufklärung (1986.)
Hegels Sehnsucht oder Das Leben des Begriffs im Raume der Gewalt (1988.)
Philosophie der Wirklichkeitssuche (1989.)
Der Freudenstoff. Zu Handke eine Philosophie (1990.)
Geborgenheit im Schlechten. Über die Spannung zwischen Kunst und Religion (1993.)
Große Gefühle. Über die Dinge, die sich nicht kaufen lassen (1993.)
Das Menschenmögliche. Späte Gedanken über den Humanismus (1996.)
Journal der letzten Dinge (1998.)
Der Weg nach draußen. Skeptisches, metaphysisches und religiöses Denken (2000.)
Der Gott aller Menschen. Eine philosophische Grenzüberschreitung (2002.)
Gut in allen möglichen Welten. Der ethische Horizont (2004.)
Gibt es ein Leben nach dem Tod? Gehirne, Computer und das wahre Selbst (2004.)

Svoja je istraživanja Strasser proširio na nekoliko područja. U filozofiji prava osobit interes povećuje filozofijskim osnovama kriminologije, na području praktične etike pak bioetičkim pitanjima, ljudskim pravima i pravima životinja. Osim, u posljednje vrijeme osobito naglašene sklonosti filozofiji religije, u političkoj se filozofiji Strasser ponajprije bavi postmodernizmom, antisemitizmom i holokaustom.
 
 
Anketa
: Početna :: Vijesti :: Članci :: Prijevodi :: Recenzije :: Impressum :